Izbjegavanje uvođenja alergene hrane sve do navršene prve godine? To više nije ispravno.
Nove studije su pokazale da to nije učinkovit način sprečavanja pojave alergija na hranu. Alergenu hranu kao što su kikiriki, jaja, proizvodi s kravljim mlijekom, riba, gluten, treba uvodi kako kreće dodavanje krute hrane u prehranu dojenčeta.
Ovaj članak se referira na smjernice za prevenciju pojave alergije na hranu Britanske udruge alergologa i kliničkih imunologa. Imala sam čast prisustovati kongresu Nutricija i rast 2019. u Valenciji te Vam prenosim najnovija saznanja koje Ujedinjeno kraljevstvo već provodi u svojem zdravstvenom sustavu.
Alergije na hranu javljaju se u sve većem broju novorođene djece osobito u razvijenim zemljama. Do nedavno preporuke za dohranu dojenčeta bile su izbjegavanje uvođenja alergene hrane sve do navršene prve godine djetetova života. Savjetovalo se roditelje da dojenčadi što kasnije daju alergenu hranu kao što su orašasti plodovi, kravlje mlijeko, jaje, riba, jagode, gluten. Međutim ta praksa nije pokazala pad pojavnosti alergije na hranu već je u mnogim zemljama zabilježen porast. Navedena činjenica je potaknula znanstvenike na istraživanja koja su pokazala da kasnije uvođenje alergene hrane u prehranu zapravo rezultira većom mogućnosti pojave alergije na hranu.
Na pojavu alergije kod djece utječu genetski i okolišni faktori. Pod okolišne faktore se smatra izloženost alergenu. Alergen se nalazi svugdje oko djeteta i prenosi se na njegovu kožu putem ruku, prašine i ostalim kontaktima. Izbjegavanje alergena u hrani nema smisla jer su ta ista djeca od rođenja izložena alergenu upravo putem kože i dišnog sustava. Na primjer dirali ste svoje dojenče nakon jela, a niste oprali ruke i prenijeli mu na kožu tragove kikirikija ili kravljeg mlijeka. Ako je dijete alergično onda će reagirati na alergenu namirnicu prije ili kasnije.
Znanstveni radovi su pokazali da rano izlaganje alergenu u dobi od 4 do 6 mjeseca može smanjiti pojavnost alergije na hranu. Prema tome smoki s kikirikijem nije više namirnica koji se mora izbjegavati.
Nove smjernice, prema Britanskoj udruzi alergologa i kliničkih imunologa su:
U prilogu se nalaze smjernice i opis kako prepoznati simptome alergije na hranu koja može biti trenutačna ili odgođena.
Popis alergena u hrani, Alergije porijeklom iz hrane, brošura Hrvatske agencije za hranu možete pročitati ili skinuti OVDJE
I za kraj:
Moj Tin Viktor ima trenutačnu alergiju na proteine kravljeg mlijeka u najrjeđem i najgorem obliku anafilaksije. Uz njega, u proteklih 7 godina sakupila sam mnogo znanja i iskustva koja mogu prenijeti roditeljima koji se nađu u nevolji kada im bude prepoznata alergiju na hranu u djeteta. Stojim Vam na raspolaganju za pitanja i pomoć. Javite se preko obrasca za kontakt na blogu ili preko facebook-a.
Izvor stručnih infromacija:
The British Association of Allergists and Clinical Immunology
Preventing food allergy in higher risk infants: guidance for healthcare professionals
Nove studije su pokazale da to nije učinkovit način sprečavanja pojave alergija na hranu. Alergenu hranu kao što su kikiriki, jaja, proizvodi s kravljim mlijekom, riba, gluten, treba uvodi kako kreće dodavanje krute hrane u prehranu dojenčeta.
Ovaj članak se referira na smjernice za prevenciju pojave alergije na hranu Britanske udruge alergologa i kliničkih imunologa. Imala sam čast prisustovati kongresu Nutricija i rast 2019. u Valenciji te Vam prenosim najnovija saznanja koje Ujedinjeno kraljevstvo već provodi u svojem zdravstvenom sustavu.
Alergije na hranu javljaju se u sve većem broju novorođene djece osobito u razvijenim zemljama. Do nedavno preporuke za dohranu dojenčeta bile su izbjegavanje uvođenja alergene hrane sve do navršene prve godine djetetova života. Savjetovalo se roditelje da dojenčadi što kasnije daju alergenu hranu kao što su orašasti plodovi, kravlje mlijeko, jaje, riba, jagode, gluten. Međutim ta praksa nije pokazala pad pojavnosti alergije na hranu već je u mnogim zemljama zabilježen porast. Navedena činjenica je potaknula znanstvenike na istraživanja koja su pokazala da kasnije uvođenje alergene hrane u prehranu zapravo rezultira većom mogućnosti pojave alergije na hranu.
Na pojavu alergije kod djece utječu genetski i okolišni faktori. Pod okolišne faktore se smatra izloženost alergenu. Alergen se nalazi svugdje oko djeteta i prenosi se na njegovu kožu putem ruku, prašine i ostalim kontaktima. Izbjegavanje alergena u hrani nema smisla jer su ta ista djeca od rođenja izložena alergenu upravo putem kože i dišnog sustava. Na primjer dirali ste svoje dojenče nakon jela, a niste oprali ruke i prenijeli mu na kožu tragove kikirikija ili kravljeg mlijeka. Ako je dijete alergično onda će reagirati na alergenu namirnicu prije ili kasnije.Znanstveni radovi su pokazali da rano izlaganje alergenu u dobi od 4 do 6 mjeseca može smanjiti pojavnost alergije na hranu. Prema tome smoki s kikirikijem nije više namirnica koji se mora izbjegavati.
Nove smjernice, prema Britanskoj udruzi alergologa i kliničkih imunologa su:
- Kod dojenčadi ne treba odgađati uvođenje alergene hrane u prehranu nego je treba postepeno unositi kada i drugu krutu hranu od 6-tog mjeseca nadalje.
- Istraživanja su pokazala da rani unos alergena (jaja, kikirikija, kravljeg mlijeka) u dobi od 4 do 6 mjeseci smanjuje rizik pojave alergije, osobito kod visoko rizične dojenčati koja imaju ekcem ili već razvijenu alergiju na hranu.
- Isključivo dojenu, zdravu dojenčad ne treba nadohranjivati prije 6 mjeseca. Postepeno uvođenje namirnica je i dalje preporuka, kako bi se probavni sustav dojenčeta naviknuo na tu namirnicu.
- Uvijek pazite da hranu prilagodite djetetovim mogućnostima i da uklonite opasnost od gušenja. Kikiriki se u najranijoj dobi daje u obliku kikiriki maslaca. Jaje mora biti tvrdo kuhano. U početnom davanju alergene hrane preporuka je žlica kikiriki maslaca i jedno tvrdo kuhano jaje na tjedan.
U prilogu se nalaze smjernice i opis kako prepoznati simptome alergije na hranu koja može biti trenutačna ili odgođena.
Popis alergena u hrani, Alergije porijeklom iz hrane, brošura Hrvatske agencije za hranu možete pročitati ili skinuti OVDJE
I za kraj:
Moj Tin Viktor ima trenutačnu alergiju na proteine kravljeg mlijeka u najrjeđem i najgorem obliku anafilaksije. Uz njega, u proteklih 7 godina sakupila sam mnogo znanja i iskustva koja mogu prenijeti roditeljima koji se nađu u nevolji kada im bude prepoznata alergiju na hranu u djeteta. Stojim Vam na raspolaganju za pitanja i pomoć. Javite se preko obrasca za kontakt na blogu ili preko facebook-a.
Izvor stručnih infromacija:
The British Association of Allergists and Clinical Immunology
Preventing food allergy in higher risk infants: guidance for healthcare professionals
Nema komentara:
Objavi komentar