Promjena prehrane kod djeteta u spektru autizma često zvuči jednostavno na papiru:
izbaciti gluten, izbaciti mlijeko, uvesti dodatke.
U stvarnosti – to je jedan od najtežih koraka koje roditelj
može napraviti.
Ne zato što roditelj ne želi pomoći djetetu, nego zato što
prehrana nije samo hrana. Ona je rutina, sigurnost, navika, obiteljski život,
zajednički obroci, rođendani, vrtić, škola, bake i djedovi. I zato je važno o
ovoj temi govoriti iskreno, bez pritiska i bez idealiziranja.
Ovaj tekst nije poziv na “radikalne dijete”, nego realan
vodič:
što ima smisla razmotriti, kako to provesti ako se odlučite, i gdje treba biti
posebno oprezan.
Zašto se uopće govori o glutenu i mlijeku kod djece s autizmom?
Kod dijela djece u spektru autizma postoje:
- gastrointestinalne smetnje (zatvor, proljevi, bolovi u trbuhu)
- izražena selektivnost hrane
- upalne reakcije niskog stupnja
- promjene u crijevnoj propusnosti i mikrobioti
Gluten (protein iz pšenice i srodnih žitarica) i kazein
(protein iz mlijeka) ne smetaju svakom djetetu.
Ali kod nekih djece mogu:
- pogoršavati probavne tegobe
- povećavati razdražljivost
- smanjivati koncentraciju
- pojačavati “maglu”, odsutnost i nemir
Zato se bezglutenska i bezmliječna (GFCF) prehrana ne uvodi
rutinski, nego kao pokusna, vremenski ograničena intervencija, uz promatranje
djeteta.
Ono o čemu se rijetko govori: stvarni strah i otpor
Najveći izazov nije znanje – nego emocija.
Jer što kada dijete:
- obožava kruh
- jede samo špagete
- traži burek sa sirom
- odbija sve što “nije isto”
Bezglutenska peciva su često:
- suha
- raspadaju se
- nejestiva drugi dan
Biljna mlijeka nemaju okus na koji je dijete naviklo.
Bez sira, vrhnja i jogurta roditelj ostaje s osjećajem:
“Što ću mu uopće dati za jesti?”
To nije slabost roditelja.
To je realnost.
Postepena promjena – ključ uspjeha
Iskustvo mnogih roditelja (uključujući i moje) pokazuje isto:
- Nagli rez rijetko uspije.
- Postepena promjena ima daleko veće šanse.
Tek u trećem pokušaju uspjela sam provesti bezglutensku
prehranu – ne zato što sam bila “upornija”, nego zato što sam:
- prestala pokušavati sve promijeniti odjednom
- učila čitati deklaracije (gdje je gluten, gdje je mlijeko – i gdje ih ne očekujemo)
- mijenjala jedan obrok po jedan
- tražila edukaciju i pomoć (jer s tim brašnima nije lako)
S mlijekom je ista priča:
- zobeno mlijeko
- sojino ili zobeno vrhnje
- bez sira, bez šlaga
Nije ugodno.
Nije brzo.
Ali kod mog djeteta se isplatilo.
Primijetila sam:
- veću smirenost
- bolji kontakt očima
- veću prisutnost i dostupnost
To nisu čuda. To su male, ali važne promjene.
Ako se odlučite – nekoliko praktičnih smjernica
- Ne mijenjajte sve obroke odjednom
- Krenite s jednim dijelom dana (npr. doručak)
- Učite čitati deklaracije – gluten i mlijeko su posvuda
- Ne uspoređujte svoje dijete s drugima
- Ako nema jasnog pomaka nakon 2–3 mjeseca, nije neuspjeh stati
Dodaci prehrani – što je razumno, a što zahtijeva oprez
Dodaci koje većina roditelja može razmotriti
✔ Magnezij (najbolji izbog magnezij glicinat)
– pomaže kod nemira, napetosti i sna
– slobodno se koristi, osobito navečer
✔ Vitamin D
– ima kliničke dokaze
– zimi smo svi u kroničnom manjku
✔ Omega masne kiseline
– omega-3 + povremeno omega-6/9
– dobar balans (otprilike 2:1)
✔ Cink
– povremeno, uz pauze
– osobito u sezoni viroza
✔ Vitamini B-skupine
– 1–2 mjeseca, najčešće zimi
– potpora živčanom sustavu
✔ Biljni čajevi
– matičnjak kod nemira
– melatonin + matičnjak kod problema sa snom
Dodaci s kojima treba biti posebno oprezan
⚠ N-acetilkolin, L-karnitin, citikolin,
inozitol, fosfatidilserin
- mogu imati učinak na smanjenje simptoma ali je potrebno pravilno doziranje
- ne uvoditi istovremeno
- jedan po jedan, uz promatranje i uz podršku stručne osobe liječnika/ljekarnika
⚠ Metil-folat
- nije za svakoga
- idealno je napraviti FRα / metilacijski kontekst
- bez testa – oprez
⚠ Zeolit
- može vezati teške metale
- ali i minerale
- ne uzimati zajedno s drugim dodacima
- nema smisla ako ne postoji dokaz o opterećenju teškim metalima
Probiotici – često su dobar izbor jer mnoga djeca u spektru imaju:
- usporenu probavu
- zatvor
- disbiozu
Općenito, probiotici su korisni, a dodatna vrijednost je ako se koriste specifični sojevi na kojima postoji najviše istraživanja Lactiplantibacillus plantarum PS128, Limosilactobacillus reuteri (Lactobacillus reuteri). No i “klasični” višesojni probiotici često donose poboljšanje probave – a time i ponašanja.
Završna poruka roditeljima
Ako ste roditelj djeteta u spektru autizma i razmišljate o
prehrani i dodacima, važno je da znate:
💙 Ne morate sve odmah
💙
Ne morate sve vi sami
💙
Ne postoji jedan ispravan put
Prehrana i dodaci nisu lijek za autizam.
Ali kod neke djece mogu olakšati svakodnevicu, smanjiti opterećenje živčanog
sustava i otvoriti više prostora za učenje, kontakt i razvoj.
Ako se odlučite na promjene – radite ih polako, informirano
i s puno suosjećanja prema sebi.
To je već dovoljno.
Nema komentara:
Objavi komentar