Uvod: djeca u spektru nisu „jedna dijagnoza“
Poremećaj iz spektra autizma (PSA) nije jedna bolest i ne
izgleda isto kod svakog djeteta. Riječ je o neurorazvojnome poremećaju koji
zahvaća način na koji se mozak razvija, obrađuje informacije i reagira na
svijet oko sebe.
Kod neke djece prvi znakovi su suptilni, dok su kod druge izraženi vrlo rano i snažno. Upravo zato govorimo o spektru — jer se simptomi, njihova jačina i kombinacije razlikuju od djeteta do djeteta.
Vrlo često uz autizam postoje i pridružena stanja, koja
dodatno oblikuju svakodnevno funkcioniranje djeteta.
Najčešća pridružena stanja i njihovi simptomi
Jezično-govorni poremećaji (DLD / razvojni jezični
poremećaj)
Djeca mogu:
- kasniti s razvojem govora
- imati vrlo ograničen rječnik
- koristiti govor bez funkcionalne komunikacije
- teško razumijevati složenije upute
- imati očuvan vizualni, ali slab auditivni kanal
Kod neke djece govor se razvija, ali razumijevanje govora
ostaje znatno ispod očekivane razine.
Senzorna integracijska disfunkcija (SI)
Mozak ne obrađuje pravilno senzorne informacije:
- preosjetljivost na zvuk, dodir, svjetlo
- traženje jakih podražaja (skakanje, pritisak, vrtnja)
- izbjegavanje određenih tekstura hrane ili odjeće
- brza preopterećenost i „shutdown“ reakcije
SI teškoće često stoje u pozadini ponašanja koje se pogrešno
tumači kao „neposluh“.
ADHD simptomi (pažnja, impulzivnost, hiperaktivnost)
Kod dijela djece prisutni su:
- kratko trajanje pažnje
- teškoće u izvršnim funkcijama
- impulzivne reakcije
- emocionalna disregulacija
Važno je razumjeti da ADHD u spektru ne izgleda uvijek kao
klasični ADHD.
Motoričke disfunkcije
Mogu se javiti:
- loša koordinacija
- slab tonus mišića
- kašnjenje u razvoju fine i grube motorike
- teškoće u planiranju pokreta (dispraksija)
Ovo često utječe na samostalnost i školsku spremnost.
- anksioznost
- poremećaji spavanja
- gastrointestinalne smetnje
- epileptički napadaji
- emocionalna disregulacija
- selektivna prehrana
Autizam kao neurorazvojni poremećaj: stvarni uzroci
Današnja znanost jasno pokazuje da uzrok autizma leži u kombinaciji
genetskih i okolišnih čimbenika tijekom ranog razvoja mozga, osobito u
prenatalnom i ranom postnatalnom razdoblju.
Što znamo danas:
- visoka genetska komponenta (više uključenih gena)
- promjene u sinaptogenezi i „pruningu“
- poremećena mijelinizacija
- utjecaj prenatalnih čimbenika (upale, stres, metabolički poremećaji majke)
Ne postoji jedan uzrok, nego razvojni put koji odstupa od
tipičnog neurološkog razvoja.
Što realno možemo očekivati od dodataka prehrani?
Dodaci prehrani ne liječe autizam.
Njihova uloga može biti:
- smanjenje određenih simptoma
- poboljšanje biokemijske ravnoteže
- podrška metabolizmu, mitohondrijima i živčanom sustavu
- bolja regulacija sna, pažnje i ponašanja
Drugim riječima: mogu olakšati svakodnevno funkcioniranje,
ali ne uklanjaju poremećaj.
Uloga antioksidansa i metaboličke potpore
Kod dijela djece u spektru opisan je:
- povećan oksidativni stres
- smanjena antioksidativna zaštita
- mitohondrijska disfunkcija
Zato se u studijama ispituju:
- antioksidansi
- tvari koje podržavaju mitohondrijski metabolizam
- spojevi koji sudjeluju u metilacijskim i energetskim procesima
Rezultati metaanaliza pokazuju umjerena, ali klinički
značajna poboljšanja kod dijela djece, osobito u području pažnje, energije i
ponašanja — ali uz veliku individualnu varijabilnost.
Dodaci prehrani i lijekovi koji mogu poboljšati stanje
U kliničkoj praksi i istraživanjima spominju se:
- minerali i vitamini (ovisno o deficitu)
- antioksidansi
- tvari koje djeluju na kolinergički i mitohondrijski sustav
- dodaci za regulaciju sna i anksioznosti
Kod težih oblika ponašajnih teškoća u medicinskim studijama
postoje i podaci o primjeni pripravaka iz medicinske konoplje, isključivo pod
liječničkim nadzorom i u jasno definiranim indikacijama.
Opet: cilj je smanjenje simptoma, ne izlječenje.
Prehrana i uklanjanje potencijalnih okidača simptoma
Prehrambene intervencije ne uzrokuju autizam, ali kod dijela
djece mogu smanjiti jačinu simptoma.
Najčešće se ispituje:
- uklanjanje glutena
- uklanjanje kazeina
- izbacivanje umjetnih boja i zaslađivača
- smanjenje ultra-procesirane hrane
Zašto može doći do poboljšanja?
- smanjenje upalnih procesa
- poboljšanje crijevne barijere
- smanjenje neuroinflamacije
- stabilnija regulacija neurotransmitera
Metaanalize pokazuju heterogene rezultate — kod neke djece
vidljivo poboljšanje, kod druge bez učinka. Upravo zato se prehrambene promjene
trebaju uvoditi promišljeno i individualno.
Dijagnostika: traženje nutritivnih deficita
Osim osnovne obrade, kod djece u spektru često ima smisla
provjeriti:
- status željeza
- vitamin B12 i folate
- metilirani oblik folata (ovisno o kliničkoj slici)
- vitamin D
- magnezij i cink
- funkciju štitnjače
- opće metaboličke parametre
Cilj nije „testirati sve“, nego ciljano tražiti ono što može
objasniti simptome.
Najvažnija poruka: dodaci nisu temelj terapije
Put prema boljem funkcioniranju ne ide kroz kapsule, nego
kroz:
- logopedsku terapiju
- senzornu integraciju
- rehabilitaciju
- rad na komunikaciji
- strukturu i podršku u svakodnevici
Dodaci prehrani su pomoćni alat, nikada zamjena za rad s
djetetom.
Kod težih oblika ponašajnih i emocionalnih teškoća ponekad
su potrebni i:
- dodaci za smirenje
- regulacija sna
- u određenim slučajevima i farmakološka terapija
Sve s jednim ciljem: bolja integracija, bolja kvaliteta
života i veći razvojni potencijal djeteta.
Nema komentara:
Objavi komentar