utorak, 10. veljače 2026.

Bezglutenska prehrana i prehrana bez mliječnih proteina - Zašto se provode, kome su namijenjene i kako ih živjeti u praksi

 Uvod

Promjene prehrane nikada nisu male promjene. One zadiru u navike, obiteljske rituale, kulturu blagovanja i osjećaj sigurnosti. Bezglutenska prehrana i prehrana bez mliječnih proteina najčešće se uvode iz zdravstvenih razloga – nekad privremeno, nekad doživotno – i važno je razumjeti zašto, kome su namijenjene i kako ih pravilno provoditi.

Što je gluten i gdje se nalazi?

Gluten je skupina biljnih proteina (gliadin i glutenin) koji se prirodno nalaze u određenim žitaricama. Njegova uloga u pekarstvu je ključna jer daje tijestu elastičnost, rastezljivost i strukturu – djeluje kao prirodno „ljepilo“.

Žitarice koje sadrže gluten:

  • pšenica (uključujući pir, durum, kamut)
  • raž
  • ječam
  • tritikale (križanac pšenice i raži)

Namirnice koje često sadrže gluten:

  • kruh, peciva, kolači
  • tjestenina
  • panirana hrana
  • industrijski umaci i juhe
  • gotova jela
  • neke grickalice i mesne prerađevine

Gluten se može skrivati u proizvodima u kojima ga ne očekujemo, stoga je čitanje deklaracija iznimno važno.

Mlijeko: proteini mlijeka vs. laktoza

Često se miješaju dva potpuno različita pojma:

Laktoza

  • mliječni šećer
  • problem kod intolerancije na laktozu
  • rješava se bezlaktoznim proizvodima

Proteini mlijeka

  • kazein
  • proteini sirutke (whey)
  • problem kod alergije na proteine mlijeka i drugih stanja

➡️ Ovdje NE govorimo o bezlaktoznoj prehrani, nego o prehrani bez mliječnih proteina, što znači potpuno isključivanje:

  • kravljeg, kozjeg i ovčjeg mlijeka
  • sira, jogurta, vrhnja
  • maslaca (u većini slučajeva)
  • svih proizvoda koji sadrže tragove mliječnih proteina

Razlozi za bezglutensku prehranu

1. Celijakija

autoimuna bolest

gluten oštećuje sluznicu tankog crijeva

jedini lijek je stroga doživotna bezglutenska prehrana

čak i male količine glutena mogu uzrokovati štetu

2. Ne-celijakijska osjetljivost na gluten

simptomi bez dijagnoze celijakije

nadutost, bolovi, umor, magla u glavi

poboljšanje nakon izbacivanja glutena

3. Alergija na pšenicu

imunološka reakcija

može uključivati kožne, respiratorne i probavne simptome

4. Autoimune i upalne bolesti

gluten može pojačavati upalne procese

individualna procjena je ključna

5. Poremećaji iz spektra autizma (ASD)

Kod dijela djece i odraslih:

  • gluten može pogoršavati probavne simptome
  • može utjecati na ponašanje i senzornu regulaciju

Moguće poboljšanje nakon eliminacije glutena:

  • smanjenje gastrointestinalnih tegoba
  • bolja koncentracija
  • manja razdražljivost
  • poboljšana regulacija ponašanja
  • smanjenje stereotipija kod nekih osoba

➡️ Važno: učinak nije univerzalan i zahtijeva individualno praćenje.

Prehrana bez proteina mlijeka – kome je namijenjena?

1. Alergija na proteine mlijeka

može biti po život opasna

čak i tragovi mlijeka mogu izazvati reakciju

zahtijeva strogo izbjegavanje i oprez

2. Atopijski dermatitis i kronične upale

kod neke djece i odraslih dolazi do poboljšanja kože

3. Gastrointestinalni poremećaji

bolovi, proljevi, zatvor

poboljšanje nakon eliminacije mliječnih proteina

4. Poremećaji iz spektra autizma

Sličan mehanizam kao kod glutena:

  • moguća iritacija crijevne sluznice
  • utjecaj na ponašanje i osjetilnu obradu
  • potencijalno poboljšanje sna, pažnje i regulacije emocija

Bezglutenska prehrana u praksi

Zamjena za pšenično brašno

  • Bezglutenska brašna:
  • rižino
  • kukuruzno
  • heljdino
  • proseno
  • slanutkovo
  • tapioka
  • krumpirov škrob
  • gotovi BG mixevi

➡️ Bez glutena nema „ljepila“, pa se tijesto ponaša drugačije.

Važne napomene:

  • potrebno je više tekućine
  • izvrsno funkcionira s maslinovim uljem
  • tijesto se ne smije dugo mijesiti
  • preduga obrada uzrokuje pad dizanog tijesta
  • minimalna obrada rukama
  • ruke se ne brašne, već mažu uljem
  • gotovi proizvodi se brže suše i kvare

Praktični savjeti:

  • peciva se mogu peći i zamrzavati
  • za zgušnjavanje umaka treba manje BG brašna
  • praksa je ključ – s vremenom sve postaje lakše
  • proizvodi u trgovinama jasno su označeni
  • kukuruz, riža i krumpir su prirodno bez glutena
  • celijakičari moraju paziti na tragove glutena

Prehrana bez mliječnih proteina u praksi

Zamjene za mlijeko:

  • zobeno
  • sojino
  • bademovo
  • rižino
  • kokosovo

➡️ Birati proizvode obogaćene kalcijem, vitaminom D i B12.

Zamjene za vrhnje:

  • sojino vrhnje
  • zobeno vrhnje

Dobro se ponašaju u kuhanju i pečenju.

Ostalo:

⚠️ Proteini mlijeka mogu se skrivati u:

  • grickalicama (npr. pereci)
  • voćnim sladoledima
  • gotovim jelima

➡️ Deklaracije uvijek pažljivo čitati.

Zaključak

Promjena prehrane može biti zastrašujuća – osobito kada obitelj nije mala ili kada okolina ne razumije razloge. No u zajedničkim obrocima hrana mora biti sigurna za sve. To nije pitanje izbora, nego brige, solidarnosti i poštovanja.

S vremenom:

  • naviknemo se
  • razvijamo kreativnost
  • nova prehrana postaje normalna

Izazovi postoje, osobito izvan kuće, ali:

  • dobra informiranost
  • planiranje
  • ili nošenje vlastite hrane

čine ogromnu razliku.

Bezglutenska prehrana i prehrana bez mliječnih proteina nisu ograničenje – uz znanje i praksu, one postaju novi, održivi način života.

 

u Nema komentara:

Prehrana i dodaci prehrani kod djece u spektru autizma- što uistinu znači promijeniti prehranu i zašto to ponekad ima smisla

 Promjena prehrane kod djeteta u spektru autizma često zvuči jednostavno na papiru:

izbaciti gluten, izbaciti mlijeko, uvesti dodatke.

U stvarnosti – to je jedan od najtežih koraka koje roditelj može napraviti.

Ne zato što roditelj ne želi pomoći djetetu, nego zato što prehrana nije samo hrana. Ona je rutina, sigurnost, navika, obiteljski život, zajednički obroci, rođendani, vrtić, škola, bake i djedovi. I zato je važno o ovoj temi govoriti iskreno, bez pritiska i bez idealiziranja.

Ovaj tekst nije poziv na “radikalne dijete”, nego realan vodič:
što ima smisla razmotriti, kako to provesti ako se odlučite, i gdje treba biti posebno oprezan.

Zašto se uopće govori o glutenu i mlijeku kod djece s autizmom?

Kod dijela djece u spektru autizma postoje:

  • gastrointestinalne smetnje (zatvor, proljevi, bolovi u trbuhu)
  • izražena selektivnost hrane
  • upalne reakcije niskog stupnja
  • promjene u crijevnoj propusnosti i mikrobioti

Gluten (protein iz pšenice i srodnih žitarica) i kazein (protein iz mlijeka) ne smetaju svakom djetetu.
Ali kod nekih djece mogu:

Zato se bezglutenska i bezmliječna (GFCF) prehrana ne uvodi rutinski, nego kao pokusna, vremenski ograničena intervencija, uz promatranje djeteta.


Ono o čemu se rijetko govori: stvarni strah i otpor

Najveći izazov nije znanje – nego emocija.

Jer što kada dijete:

  • obožava kruh
  • jede samo špagete
  • traži burek sa sirom
  • odbija sve što “nije isto”

Bezglutenska peciva su često:

  • suha
  • raspadaju se
  • nejestiva drugi dan

Biljna mlijeka nemaju okus na koji je dijete naviklo.
Bez sira, vrhnja i jogurta roditelj ostaje s osjećajem:
“Što ću mu uopće dati za jesti?”

To nije slabost roditelja.
To je realnost.

Postepena promjena – ključ uspjeha

Iskustvo mnogih roditelja (uključujući i moje) pokazuje isto:

  •  Nagli rez rijetko uspije.
  •  Postepena promjena ima daleko veće šanse.

Tek u trećem pokušaju uspjela sam provesti bezglutensku prehranu – ne zato što sam bila “upornija”, nego zato što sam:

  • prestala pokušavati sve promijeniti odjednom
  • učila čitati deklaracije (gdje je gluten, gdje je mlijeko – i gdje ih ne očekujemo)
  • mijenjala jedan obrok po jedan
  • tražila edukaciju i pomoć (jer s tim brašnima nije lako)

S mlijekom je ista priča:

  • zobeno mlijeko
  • sojino ili zobeno vrhnje
  • bez sira, bez šlaga

Nije ugodno.
Nije brzo.
Ali kod mog djeteta se isplatilo.

Primijetila sam:

  • veću smirenost
  • bolji kontakt očima
  • veću prisutnost i dostupnost

To nisu čuda. To su male, ali važne promjene.

Ako se odlučite – nekoliko praktičnih smjernica

  • Ne mijenjajte sve obroke odjednom
  • Krenite s jednim dijelom dana (npr. doručak)
  • Učite čitati deklaracije – gluten i mlijeko su posvuda
  • Ne uspoređujte svoje dijete s drugima
  • Ako nema jasnog pomaka nakon 2–3 mjeseca, nije neuspjeh stati

Dodaci prehrani – što je razumno, a što zahtijeva oprez

Dodaci koje većina roditelja može razmotriti

✔ Magnezij (najbolji izbog magnezij glicinat)
– pomaže kod nemira, napetosti i sna
– slobodno se koristi, osobito navečer

✔ Vitamin D
– ima kliničke dokaze
– zimi smo svi u kroničnom manjku

✔ Omega masne kiseline
– omega-3 + povremeno omega-6/9
– dobar balans (otprilike 2:1)

✔ Cink
– povremeno, uz pauze
– osobito u sezoni viroza

✔ Vitamini B-skupine
– 1–2 mjeseca, najčešće zimi
– potpora živčanom sustavu

✔ Biljni čajevi
– matičnjak kod nemira
– melatonin + matičnjak kod problema sa snom

Dodaci s kojima treba biti posebno oprezan

⚠ N-acetilkolin, L-karnitin, citikolin, inozitol, fosfatidilserin

  • mogu imati učinak na smanjenje simptoma ali je potrebno pravilno doziranje
  • ne uvoditi istovremeno
  • jedan po jedan, uz promatranje i uz podršku stručne osobe liječnika/ljekarnika

⚠ Metil-folat

  • nije za svakoga
  • idealno je napraviti FRα / metilacijski kontekst
  • bez testa – oprez

⚠ Zeolit

  • može vezati teške metale
  • ali i minerale
  • ne uzimati zajedno s drugim dodacima
  • nema smisla ako ne postoji dokaz o opterećenju teškim metalima

Probiotici – često su dobar izbor jer mnoga djeca u spektru imaju:

  • usporenu probavu
  • zatvor
  • disbiozu

Općenito, probiotici su korisni, a dodatna vrijednost je ako se koriste specifični sojevi na kojima postoji najviše istraživanja Lactiplantibacillus plantarum PS128, Limosilactobacillus reuteri (Lactobacillus reuteri).  No i “klasični” višesojni probiotici često donose poboljšanje probave – a time i ponašanja.

Završna poruka roditeljima

Ako ste roditelj djeteta u spektru autizma i razmišljate o prehrani i dodacima, važno je da znate:

💙 Ne morate sve odmah
💙 Ne morate sve vi sami
💙 Ne postoji jedan ispravan put

Prehrana i dodaci nisu lijek za autizam.
Ali kod neke djece mogu olakšati svakodnevicu, smanjiti opterećenje živčanog sustava i otvoriti više prostora za učenje, kontakt i razvoj.

Ako se odlučite na promjene – radite ih polako, informirano i s puno suosjećanja prema sebi.

To je već dovoljno.



Bezglutenska prehrana i prehrana bez mliječnih proteina - Zašto se provode, kome su namijenjene i kako ih živjeti u praksi


u Nema komentara:

Dodaci prehrani kod djece u spektru autizma - što možemo očekivati, gdje su granice i zašto je rad s djetetom uvijek temelj

Uvod: djeca u spektru nisu „jedna dijagnoza“

Poremećaj iz spektra autizma (PSA) nije jedna bolest i ne izgleda isto kod svakog djeteta. Riječ je o neurorazvojnome poremećaju koji zahvaća način na koji se mozak razvija, obrađuje informacije i reagira na svijet oko sebe.

Kod neke djece prvi znakovi su suptilni, dok su kod druge izraženi vrlo rano i snažno. Upravo zato govorimo o spektru — jer se simptomi, njihova jačina i kombinacije razlikuju od djeteta do djeteta.

Vrlo često uz autizam postoje i pridružena stanja, koja dodatno oblikuju svakodnevno funkcioniranje djeteta.

Najčešća pridružena stanja i njihovi simptomi

Jezično-govorni poremećaji (DLD / razvojni jezični poremećaj)

Djeca mogu:

  • kasniti s razvojem govora
  • imati vrlo ograničen rječnik
  • koristiti govor bez funkcionalne komunikacije
  • teško razumijevati složenije upute
  • imati očuvan vizualni, ali slab auditivni kanal

Kod neke djece govor se razvija, ali razumijevanje govora ostaje znatno ispod očekivane razine.

Senzorna integracijska disfunkcija (SI)

Mozak ne obrađuje pravilno senzorne informacije:

  • preosjetljivost na zvuk, dodir, svjetlo
  • traženje jakih podražaja (skakanje, pritisak, vrtnja)
  • izbjegavanje određenih tekstura hrane ili odjeće
  • brza preopterećenost i „shutdown“ reakcije

SI teškoće često stoje u pozadini ponašanja koje se pogrešno tumači kao „neposluh“.

ADHD simptomi (pažnja, impulzivnost, hiperaktivnost)

Kod dijela djece prisutni su:

  • kratko trajanje pažnje
  • teškoće u izvršnim funkcijama
  • impulzivne reakcije
  • emocionalna disregulacija

Važno je razumjeti da ADHD u spektru ne izgleda uvijek kao klasični ADHD.

Motoričke disfunkcije

Mogu se javiti:

  • loša koordinacija
  • slab tonus mišića
  • kašnjenje u razvoju fine i grube motorike
  • teškoće u planiranju pokreta (dispraksija)

Ovo često utječe na samostalnost i školsku spremnost.

Ostala moguća pridružena stanja
  • anksioznost
  • poremećaji spavanja
  • gastrointestinalne smetnje
  • epileptički napadaji
  • emocionalna disregulacija
  • selektivna prehrana

Autizam kao neurorazvojni poremećaj: stvarni uzroci

Današnja znanost jasno pokazuje da uzrok autizma leži u kombinaciji genetskih i okolišnih čimbenika tijekom ranog razvoja mozga, osobito u prenatalnom i ranom postnatalnom razdoblju.

Što znamo danas:

  • visoka genetska komponenta (više uključenih gena)
  • promjene u sinaptogenezi i „pruningu“
  • poremećena mijelinizacija
  • utjecaj prenatalnih čimbenika (upale, stres, metabolički poremećaji majke)

Ne postoji jedan uzrok, nego razvojni put koji odstupa od tipičnog neurološkog razvoja.

Što realno možemo očekivati od dodataka prehrani?

Dodaci prehrani ne liječe autizam.

Njihova uloga može biti:

  • smanjenje određenih simptoma
  • poboljšanje biokemijske ravnoteže
  • podrška metabolizmu, mitohondrijima i živčanom sustavu
  • bolja regulacija sna, pažnje i ponašanja

Drugim riječima: mogu olakšati svakodnevno funkcioniranje, ali ne uklanjaju poremećaj.

Uloga antioksidansa i metaboličke potpore

Kod dijela djece u spektru opisan je:

  • povećan oksidativni stres
  • smanjena antioksidativna zaštita
  • mitohondrijska disfunkcija

Zato se u studijama ispituju:

  • antioksidansi
  • tvari koje podržavaju mitohondrijski metabolizam
  • spojevi koji sudjeluju u metilacijskim i energetskim procesima

Rezultati metaanaliza pokazuju umjerena, ali klinički značajna poboljšanja kod dijela djece, osobito u području pažnje, energije i ponašanja — ali uz veliku individualnu varijabilnost.

Dodaci prehrani i lijekovi koji mogu poboljšati stanje

U kliničkoj praksi i istraživanjima spominju se:

  • minerali i vitamini (ovisno o deficitu)
  • antioksidansi
  • tvari koje djeluju na kolinergički i mitohondrijski sustav
  • dodaci za regulaciju sna i anksioznosti

Kod težih oblika ponašajnih teškoća u medicinskim studijama postoje i podaci o primjeni pripravaka iz medicinske konoplje, isključivo pod liječničkim nadzorom i u jasno definiranim indikacijama.

Opet: cilj je smanjenje simptoma, ne izlječenje.

Prehrana i uklanjanje potencijalnih okidača simptoma

Prehrambene intervencije ne uzrokuju autizam, ali kod dijela djece mogu smanjiti jačinu simptoma.

Najčešće se ispituje:

  • uklanjanje glutena
  • uklanjanje kazeina
  • izbacivanje umjetnih boja i zaslađivača
  • smanjenje ultra-procesirane hrane

Zašto može doći do poboljšanja?

  • smanjenje upalnih procesa
  • poboljšanje crijevne barijere
  • smanjenje neuroinflamacije
  • stabilnija regulacija neurotransmitera

Metaanalize pokazuju heterogene rezultate — kod neke djece vidljivo poboljšanje, kod druge bez učinka. Upravo zato se prehrambene promjene trebaju uvoditi promišljeno i individualno.

Dijagnostika: traženje nutritivnih deficita

Osim osnovne obrade, kod djece u spektru često ima smisla provjeriti:

  • status željeza
  • vitamin B12 i folate
  • metilirani oblik folata (ovisno o kliničkoj slici)
  • vitamin D
  • magnezij i cink
  • funkciju štitnjače
  • opće metaboličke parametre

Cilj nije „testirati sve“, nego ciljano tražiti ono što može objasniti simptome.

Najvažnija poruka: dodaci nisu temelj terapije

Put prema boljem funkcioniranju ne ide kroz kapsule, nego kroz:

  • logopedsku terapiju
  • senzornu integraciju
  • rehabilitaciju
  • rad na komunikaciji
  • strukturu i podršku u svakodnevici

Dodaci prehrani su pomoćni alat, nikada zamjena za rad s djetetom.

Kod težih oblika ponašajnih i emocionalnih teškoća ponekad su potrebni i:

  • dodaci za smirenje
  • regulacija sna
  • u određenim slučajevima i farmakološka terapija

Sve s jednim ciljem: bolja integracija, bolja kvaliteta života i veći razvojni potencijal djeteta.

u Nema komentara:
Pretplati se na: Komentari (Atom)

Bezglutenska prehrana i prehrana bez mliječnih proteina - Zašto se provode, kome su namijenjene i kako ih živjeti u praksi

 Uvod Promjene prehrane nikada nisu male promjene. One zadiru u navike, obiteljske rituale, kulturu blagovanja i osjećaj sigurnosti. Bezgl...